Koža je naveći organ mase 3kg i površine 1,5-2m2 koji razdvaja unutrašnjost organizma od okruženja i štiti ga od nepovoljnih spoljašnjih faktora. Zajedno sa dlakom, noktom, znojnimi lojnim žlezdama čini kompleksan sistem koji je savršeno usklađen u svojim mnogobrojnim fiziološkim ulogama. Učestvuje u termoregulaciji, sprečava prodiranje toksina, bakterija i otrova u organizami doprinosi izlučivanju iz njega nekih konačnih produkata metabolizma.

Sa dolaskom zime i niskih temperatura koži je sve teže da održi barijernu funkciju, a da sama ne pretrpi određene posledice, te joj moramo pomoći sa odabirom pravilne nege. Hladnoća, vetar, česte promene temperature i suvoća vazduha u zatvorenim prostorima uzrokuju da koža gubi svoju unutrašnju vlažnost i to otvara vrata za nepovoljan niz događaja na molekularnom nivou, što dovodi do mikroskopskih napuklina preko kojih se gubi još više vlage i raznih iritacija. Koža poprima suvi hrapav izgled, a ubrzana je i pojava bora.

Treba biti svestan da ovo stanje  može da zadesi svaki tip kože ako joj se ne „pomogne“ da održi svoju sopstvenu ravnotežu. Najgrublja podela broji 3 osnovna tipa kože: suva, masna i mešovita.

Suva koža se karakteriše smanjenom količinom vlage i lipida. Ima grub izgled, peruta se, smanjene je elastičnosti i jedrine. Neretko se javlja osećaj zatezanja i peckanja. Ovaj tip uvek reaguje intenzivnije na različite fizičke i hemijske agense od ostalih. Barijerna funkcija joj je umanjena i sama “gubi” svoju vlagu i ima smanjen kapacitet da je vezuje i skladišti. Ovakvoj koži često nedostaju određene kategorije lipida i umanjena je aktivnost lojnih žlezda. Jasan je zaključak da je zima najveći neprijatelj upravo suvoj koži. Poznata jei pojava tzv.”zimske kseroze” tj.pojava suve kože tokom zimskih meseci kod ljudi koji inače nemaju taj tip.

Okosnica  nege je ostvariti efekat vlaženja što se postiže zajedničkim delovanjem masnih komponenti koji umanjuju isparavanje vode iz dubljih slojeva kože i supstanci sa osobinama vezivanja vode (aminokiseline, mlečna kiselina, laktati, urea). Od masnih komponenti najznačajnije su vazelin, holesterol, ceramidi, masne kiselinei njeni estri. Nezaobilazna su naravno i ulja biljnog porekla (jojobino, avokadovo, ulje žutog noćurka, bademovo, ulje lešnika itd).

Početak i kraj svakog dana je čišćenje blagim sredstvima bez sapuna jer su prilagođeni fiziološkom ph kože i sadrže dodatne masne komponente za nadoknadu lipidnih struktura. Postoje u obliku emulzija, kremgelova i ulja za tuširanje i emulzija za pranje ruku.

Preporučuje se kratkotrajno tuširanje mlakom vodom da se ne bi dodatno odstranile masnoće.

Masna koža je sjajna, vrlo često su prisutne proširene pore, površina može ići od hrapave do glatke sa često prisutnim mitiserima. Njene lojne žlezde proizvode prekomernu količinu sebuma. Često pranje i pilinzi su greška koja dovodi do još masnije kože jer su lojne žlezde stimulisane da nadoknade izgubljeni sebum. Hidriranje je neophodno i masnoj koži jer ona može biti i te kako dehidrirana. U ovom slučaju biramo lagane formulacije kremova i gelova, pre njih može se primeniti serum na bazi hijaluronske kiseline koja je postala neizostavni faktor vezivanja molekula vode i dobrodošla je svakom tipu kože.

Mešovita, tj. kombinovana koža u pojedinim regijama poprima karakteristike masne, a u nekim karakteristike suve kože sa normalnim prelazima između. Čelo, nos i brada su obično masni dok su obrazi suvi. Nega ove kože zahteva ciljanu negu za date regije.

Odabir adekvatne hidratantne nege je ključan momenat, ali ne smemo zaboraviti UV zrake koji su i dalje prisutni i prolaze kroz oblake, maglu, staklo, te mogu itekako oštetiti kožu, pa je SP faktor obavezan! On mora biti prisutan ili u negujućoj kremi ili  u puderu. Ko  je srećnik pa može na planinu mora da bira viši SPF i savetuje se upotreba stikova za usne i nos.

Preparate za vlaženje kože ne treba da nanonosimo neposredno pred izlazak u spoljnu sredinu, već bar pola sata pre i poželjno je počastiti svoju kožu blagom masažom kružnim pokretima kako bi se bolje apsorbovali i na najbolji način pomogli koži.

Mr ph. Mila Peško