Prva polovina ove godine ne izgleda baš kao što smo se nadali. Nakon praznika, tokom kojih smo se pošteno opustili, sve je nekako iznenada krenulo nizbrdo. Slušali smo izveštaje iz Kine i drugih dalekih zemalja koje su bile pogođene epidemijom i nadali se da će na i to zaobići. Ipak, danas daleke zemlje i nisu toliko daleke. Mart je doneo epidemiju pred naša vrata, zatvorio nas u domove i postao mart koji će se dugo pominjati i pamtiti. Izolacija koju nismo želeli, ali pretežno poštovali, panika koja je vladala među ljudima i tužna slika iz domaćih i stranih bolnica uticali su na naše stanje svesti, psihu, razmišljanje. Depresija koja je inače prisutna među ljudima u sve većoj meri sada dostiže još veće razmere.

Neraspoloženju i dodatnom stresu doprinele i vremenske prilike. Smena sunca, oblaka i kiša prati  nas čitavog maja i taj trend se nastavlja i sada u junu. Približava nam se leto, a još uvek nema ni traga od proleća. Zašto nam je vremenska prognoza toliko značajna i kako da se izborimo sa ovim tegobama?

Nije potrebno da budete stručnjak da biste uočili psihološke, ali i fizičke promene koje su povezane sa vremenskim prilikama. Iako se i nauka (biometeorologija) bavi ovim pitanjima, dovoljno je da pođete od sebe i uporedite svoje stanje svesti u različitim godišnjim dobima. Jesenja melanholija i zimska depresija sa jedne strane i prolećna razigranost i letnja euforija sa druge, u tesnoj su vezi sa vremenskim prilikama.

Meteorološke prilike imaju veliki uticaj na zdravlje, a od tegoba koje izaziva promena vremena pati gotovo polovina svetske populacije. Ove promene su poznate još od antičkog doba i čovek je naučio da sa njima živi. Međutim, problem je nastao poslednjih decenija jer su klimatske promene postale učestalije, nagle, intenzivnije. Ljudima je teže da se prilagode i zbog toga sve više nas pati od meteoropatije. Temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, kao i efekat jonizacije su meterorolški faktori koji najviše utiču na nas. Naravno, hronični bolesnici i starije osobe su prvi na udaru, ali u poslednje vreme se pokazalo da ni mlade i zdrave osobe nisu imune i zaštićene.

Najčešći psihički simptomi su umor, nagle promene raspoloženja, nedostatak koncentracije, bezvoljnost, razdražljivost i nesanica.

Fizički simptomi su glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, reumatske tegobe i bolovi u mišićima. Kod bolesti srca i krvnih sudova može doći do pogoršanje stanja osnovne bolesti u vidu ubrzanog rada srca i porasta krvnog pritiska. Kod organa za varenje pojačavaju se znakovi gastritisa i bolovi u stomaku u slučaju čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu. Nagla promena vremena izaziva veću učestalost srčanih i moždanih udara, prehlada, upale disajnih organa i astmatičnih napada kod starijih osoba i hroničnih kardiovaskularnih bolesnika.

Temperatura i vlažnost vauduha

Jaka hladnoća deluje na krvne sudove tako što izaziva vazokonstrikciju (stezanje, suženje), kako perifernih (što izaziva bolove u nogama i smanjuje se kilometražu koju osoba može da pređe), tako i krvnih sudova koji ishranjuju srčani mišić .To može da bude jedan od uzroka pogoršanja koronarne bolesti, pa čak može dovesti i do infarkta srca, a deluje i na krvne sudove mozga, pa može biti uzrok moždanog udara. Hladno vreme može da dovede i do pogoršanja hroničnog opstruktivnog bronhitisa ili astme, dok toplo i vlažno vreme ne pogoduje plućnim bolesnicima.

Sunce i oblaci

Svetlost i tama koje uzrokuju sunce i oblaci direktno imaju uticaj na hipotalamus i hipofizu.  To su delovi mozga koji utiču na raspoloženje, fizičku i mentalnu aktivnost, apetit, libido, termoregulaciju, san. Zbog toga i ne čudi što smo u sunčanim danima bolje volje, orniji, veseliji, produktivniji, aktivniji. Nasuprot tome, jesenja i zimska tama donose tamu i našem mozgu i telu, izazivajući tromost, bezvoljnost, depresiju.

Nailaskom sumraka ili povećane oblačnosti, u epifizi se iz serotonina  (hormon „sreće“) stvara melatonin (hormon sna), koji ima važnu ulogu u regulisanju dnevnog smenjivanja ciklusa sna i budnog stanja. Nagla promena vremena od vedrog i sunčanog do oblačnog utiče na nivo melatonina u organizmu, pa postajemo pospani, inertni, potišteni tokom dana kada je oblačno.

Vetar

Vetrovi, pre svega, iritiraju periferni nervni sistem, a lančano – centralni. Posledica toga su razdražljivost, anksioznost, uznemirenost, ali i pojačana agresivnost. Još uvek nije precizno utvrđeno na koji način vetrovi utiču na nervni sistem, ali pretpostavlja se da ima veze sa elektromagnetnim talasima koji se tom prilikom proizvode.

Jonizacija

U periodu naglih vremenskih promena, nepogoda, vetra, kiše, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona na koje naš organizam reaguje. Funkcija hipotalamusa i hipofize može usled toga biti izmenjena (lučenja hormona), što može dovesti do glavobolje i migrene.

Kako prevazići tegobe izazvane promenom vremena?

Iako vremenske promene mogu da otežaju život i svakodnevno funkcionisanje, zdrav način života može olakšati taj problem. Naš organizam je prilagodljiv i mnogo toga zavisi od našeg stava. Osobe sklone depresiji će na samu prognozu lošeg vremena reagovati nerapoloženjem, dok prirodno pozitivne osobe svojim stavom lakše prevazilaze tegobe uzrokovane promenom vremena. Pored toga, za olakšavanje prilagođavanja vremenskim uslovima savetuje se unošenje dovoljno tečnosti, magnezijuma, koji je nužan za dobro funkcionisanje krvnog i nervnog sistema, savetuje se i redovna fizička aktivnost, boravak na svežem vazduhu, adekvatna i nutritivno bogata ishrana.

Zdrav san je veoma važan za naš organizam i prevazilaženje lošeg raspoloženja. U snu se luče supstance koje snižavaju nivo hormona stresa, regulišu krvni pritisak, jačaju sve odbrambene mehanizme. Zbog toga je veoma važno imati dovoljno sna i odmora.

Treba se oblačiti slojevito, naročito u prelaznim godišnjim dobilma i promenljivim vremenskim uslovima. Odeća treba da bude od prirodnih materijala i prilagođena i za hladniji i topliji deo dana.

Hronični bolesnici se moraju pridržavati svoje terapije i saveta lekara.

Gledajte svet sa vedrije strane. Svako nevreme se na kraju završi. Smena kiše i sunca je neminovna isto kao što su i usponi i padovi u životu neizbežni. Kada vas obuzme loše rapoloženje, setite se nečeg lepog u svom životu i držite se toga dok ne prođe oluja. Čitajte knjige, gledajte filmove, serije, igrajte društvene ili video igrice. Organizujte druženje sa dragim ljudima, naučite da kuvate, pregledajte stare fotografije ili sredite ormar, kupujte online. Mnogo je stvari koje možete raditi i kada je loše vreme.

Vaš Galen pharm!